Svake godine iz prirode se uzima na tisuće paukova za trgovinu kućnim ljubimcima, staništa im se uništavaju i neke vrste paukova su u prirodi jako ugrožene. Uzgoj paukova u zatočeništvu smanjuje „potrebu“ uzimanja tih paukova iz njihovih prirodnih staništa.
Uzgojem i promatranjem paukova u njihovom razvitku i potrebama za vrijeme njihovog života se može puno naučiti o samim vrstama ali i njihovom očuvanju u prirodi.
Za uzgoj paukova je najprije potrebno imati ženku i mužjaka iste vrste koji su odrasli i spremni za parenje. Razlika u spolovima je dosta očita kod odraslih jedinki iste vrste ali su fizičkim izgledom indentični do zadnjeg presvlačenja (eng. ultimate molt) mužjaka. Ženke su tada masivnije i veće od mužjaka koji izgledaju mršavije i imaju tanje i duže noge.
Grammostola rosea mužjak
Grammostola rosea ženka
Heteroscodra maculata mužjak
Heteroscodra maculata (trudna ženka)
Nhandu chromatus mužjak
Nhandu chromatus ženka
Na staroj koži razlika u spolovima se može vidjeti golim okom i na još mladim paucima ako je koža dobro očuvana.
Primjer: Brachypelma auratum.
Koža ženke na kojoj se vidi spermatheca (eng).
Na koži mužjaka nema spermathecae.
Prije samog parenja, osim što treba biti siguran u vrstu i različite spolove paukova koji će biti stavljeni zajedno za parenje, treba i dobro nahraniti ženku da mužjak pri prvom kontaktu sa ženkom ne postane hrana. Dakle ženka se treba hraniti dok ne počne odbijati hranu. A mužjak poslije poslijednjeg presvlačenja treba napraviti mrežu (eng. spermweb). na koju će postaviti spermu
i onda je preuzeti u emboluse na pedipalpima (slika dolje). Tek onda se može započeti sa parenjem.
Embolusi izgledaju poput bodlje škorpiona.
Za samo parenje postoji više „metoda“. Mužjak se može staviti u terarij kod ženke. U tom slučaju je najbolje mužjaka staviti u nekakav kavez (transporter) koji će dozvoliti paucima da osjete mirise partnera. Kada se pauci osjete, i ako su spremni za parenje počet će udarati pedipalpima i prednjim nogama pokazujući da su spremni za parenje. Zvuk tog „bubnjanja“ se može čuti i na udaljenosti od nekoliko metara.
Ako su oba pauka spremna za parenje pristupit će jedno drugome. Mužjak će pomoću kuka (eng. tibial hooks) na prednjim nogama uhvatiti ženku za čeljusti i tako se osigurati da ga ne napadne prilikom parenja.
Parenje Grammostola rosea
Prilikom parenja, dok mužjak drži ženku „u zraku“ embolusima joj prenosi spermu u njen genitalni otvor na trbuhu (eng. epigastric furrow).
Postavljeni kokon 31 dan nakon parenja. (Heteroscodra maculata)
Parenje traje od samo nekoliko sekundi do par minuta. Nakon parenja mužjak će odmah po puštanju ženke početi bježati što dalje. Neki uspiju neki ne. Neki mužjaci će bit pojedeni i prije samog parenja.
Ako parenje uspije, ženka će početi slagati kokon, ovisi o vrsti, nakon 3 tjedna do godine dana. Terestrialne vrste slažu kokon u kuglu veličine golf loptice, dok arborealne vrste kokon postavljaju na vertikalnim površinama iznad zemlje.
Neke ženke zbog raznih razloga neće uspjeti složiti kokon u kuglu nakon polijeganja jaja. I leglo će propasti.
Brachypelma vagans, nekoliko minuta nakon polijeganja jaja. Nije uspjela složiti kokon, vjerojatno zbog glatke plastike (plastični karnister) koju je imala kao skrovište u terariju,sa koje nije uspjela zamotati mrežu.
Ako je kokon složen, nakon nekoliko dana neki uzgajivači uzimaju kokon od ženke i inkubiraju ga sami zbog „opasnosti“ da ga ženka ne pojede (zbog stresa, ako je terarij na „prometnom“/bučnom mjestu), ili zbog uvjeta u terariju u kojem se mladi u kokonu nemogu normalno razvijati (premala/prevelika vlaga i temperatura). Dok ga neki ostavljaju sa ženkom da se ona brine o njemu. U svakom slučaju, ženke su tada agreivne i brane kokon.
Iz kokona može izaći od 30 do 2 000 mladih paukova, ovisi o vrsti. A ženke nekih vrsta mogu nakon jednog parenja postaviti i dva kokona. Drugi kokon postavljaju nekoliko mjeseci nakon prvoga (eng. double clutching). Već nakon 3 tjedna u kokonu, pauci nekih vrsta će se početi razvijati i iz jajeta se „pretvoriti“ u nimfu prvog stadija, koja izgleda kao mala kuglica sa nogama i malim čeljustima. U tom stadiju se još ne kreću niti hrane.
Nakon još nekog vremena, takve nimfe će još jednom presvući kožu u kokonu i počet će se pomalo same kretati. U tom trenutku kokon se može izvaditi i otvoriti. U njemu se nalaze nimfe drugog stadija i još se ne hrane, izgledaju kao pauci ali nemaju dlaka po tijelu.
Veličina kokona Heteroscodre maculate.
Kokon je složen u više slojeva među kojima su postavljena jaja, i u kojima se razvijaju mladi pauci.
Veličina nimfe drugog stadija (Heteroscodra maculata)
Pauci mogu biti izvađeni iz kokona i podijeljeni u posebne kutije i prije nego što se presvuku i treći put i postanu pauci koji imaju dlaku i dobiju boju kakvu će možda imati do kraja života. A mogu i ostati zajedno u terariju sa ženkom još nekoliko presvlačenja, uz dostupnu hranu, dok ne započne kanibalizam.
Mladi pauci mjenjaju kožu po nekoliko puta godišnje dok ne odrastu. Neki rastu brže, neki sporije. Mladunci iz istog legla se mogu jako razlikovati u veličini već nakon samo nekoliko mjeseci. Kako odrastaju počinju dobivati boje koje će imati kad odrastu.
Nakon odrastanja, poslijednjeg presvlačenja, mužjaci žive do 2 ili 3 godine, a ženke od 10 do 30 godina.U prirodi ugiba oko 90% mladih, tek oko 5% paukova doživi punu starost. U terarijima se može othraniti u dobrim uvjetima i do 90% paukova koji će proživjeti svoj životni vjek.
Rep
